Mesopusna tradicija u našem kraju datira još iz prapovijesti. Pojavom građanstva Mesopust se interpretira i kao Karneval, te postaje tradicionalan oblik zabave, opuštanja, reagiranja na život.
Mesopusni običaji na ovim našim prostorima vuku još korijene iz davnine, kada su po narodnoj predaji tzv. "Grde maske" urnebesnim veseljem rastjerivale sile zla, prizivajući proljeće, slaveći rađanje novog života. Zvončar kakvog danas vidimo identičan je onom koji je pred toliko stoljeća hrabro branio svoju grudu od najezde Turaka.
Još prije sto godina Rijeka je živjela svoj karnevalski život intenzivnije od bilo kojeg grada u ovom dijelu Europe. Organizirale su se karnevalske povorke i karnevalski balovi u kojim su sudjelovali austrijsko i mađarsko plemstvo, ruske kneginje, njemački baruni, grofice i grofovi iz cijele Europe. Priređivale su se i priredbe kao npr. vrlo sugestivan "Praznik cvijeća" u teatru, kada su se pozornica i parter pretvarali u veliku plesnu dvoranu.
Danas smo u situaciji ne samo da čuvamo tradiciju, već da je i sami stvaramo. Stvaramo je kroz nove doživljaje, nove fešte, nove maske i nova vremena. Činimo to organizirano i osmišljeno, prilagođeno današnjim uvjetima.
Kada su 1982. godine riječkim Korzom u organizaciji Turističke zajednice grada Rijeke (tadašnjeg Turističkog saveza općine Rijeka) prošetale tri maškarane grupe, (karnevalska grupa "Lako ćemo", "Pehinarski feštari" i "Halubajski zvončari") nitko nije ni slutio kakav će razmjer tijekom godina poprimiti sad već tradicionalni Međunarodni riječki karneval. 1990. godine maškaranu povorku na Korzu pratilo je oko 80.000 ljudi, a 1994. to je bio pravi maškarani spektakl, 100.000 gledatelja i oko 4.000 maski iz zemlje i inozemstva, što je bio povod primanja Rijeke 1995. godine u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova - FECC-a. Na karnevalskim povorkama Riječkog karnevala 2001. godine sudjelovale su 72 dječje karnevalske grupe sa 4.200 sudionika na Dječjoj karnevalskoj povorci, a na Međunarodnoj karnevalskoj povorci i 144 karnevalske grupe odraslih sa 10.000 sudionika, iz 12 zemalja svijeta koje je pratilo 110.000 gledatelja. Time se Riječki karneval potvrdio kao jedan od većih u Europi.
Karnevalski događaji grada Rijeke osebujan su spoj europskoga građanskog karnevala, prije svega venecijanskog i austrijskog i elemenata folklora i mitologije starih Slavena. Uronjen u stoljetnu tradiciju, Međunarodni riječki karneval zadnjih je godina gradu Rijeci, regiji i Hrvatskoj dao prepoznatljiv događaj i dojmljiv "happening" kojem se odazivaju mnogobrojne maškare, organizirane karnevalske grupe, sudionici, gledatelji i mediji, te mnogobrojni uzvanici iz zemlje i inozemstva.