Drakonskim kaznama protiv maškara

U obrtanju svijeta naopačke, kakav je karneval, tri su mesopusne teme bile stvarne i simbolične: hrana i piće, spolnost i nasilje. Bijaše to doba slobode i zanosa; tako maskirani, oni su nastojali slobodno kritizirati vlast i vrijeđati pojedince. Maskiranje je dovodilo u pogibelj javni red, osim ako nije bilo određeno vrijeme i mjesto maskiranja.
Stoga ne čudi što su u 15. stoljeću maske ili krabulje u Rijeci bile zabranjene, o čemu svjedoči  i odredba Gradskog vijeća od 1. ožujka 1449. godine gdje stoji da će svatko tko maskom prekriva lice, odnosno ičim što osobu čini neprepoznatljivom, biti kažnjen odsijecanjem ruke, visokom globom i teškim zatvorom. Spomenuta odredba glasi "Nulla persona audeat vel preasumat induere larvas sive aliquam rem ponere supra faciem, qua facies esset coperta aut intuentibus non bene nota sub poena librarum 50. aut truncations unius manus vel standi per mensem in carcere." (Neka se nitko ne usudi niti odvaži staviti masku ili ma koju drugu stvar na lice, tako da ono bude zakriveno i promatraču slabo raspoznatljivo pod prijetnjom kazne od 50 libara ili odsijecanja ruke ili mjeseca u zatvoru.)

Od ove odredbe bili su izuzeti gosti maskiranog plesa u Kaštelu.  Ta je odredba ublažena kad je 1546. godine pridodano da se zabranjuje, pod prijetnjom globe od 50 libara, bacati u krabulje naranče i prljave predmete (cum narancis, marcidis et aliis rebus sporchis trahere contra mascharas). Ovakve drakonske kazne tumače se pobudom neugodnih osjećaja, a ne radosti i veselja koje krabulje trebaju pobuđivati, no nitko nije dovodio u pitanje opstojnost plesova, maskiranja, ludosti, budalaštine, rasipnosti, deranja, pijančevanja, povraćanja ili pak raspojasanosti kako bi se dalo naslutiti. Naprotiv, bilo je i svećenika koji su se maskirali, što im je biskupska uredba od 1718. godine strogo zabranjivala: "Redovniki i žakni gredu u krabonose, u tance, kola i norije, ča je na veliki škandal ljudstva, pa se to zabranjuje i proglašuje đavolskim djelom."
 
Spomenute igre gađanjem, šaljive bitke, battagliole, premda zabranjivane, gradska je zajednica dopuštala. Po nekima, radi potvrđivanja ratničkog duha u mladih Riječana. Bila je to, naime, nekakva predvojnička obuka za one koji će kasnije morati uzeti oružje u obranu vlastitoga grada. U battagliolama su sudjelovali svi  građani bez obzira na dob, spol, rodbinski ili društveni položaj, slaveći na taj izuzetno neobičan način početak godine, u funkciji potvrđivanja pripadnosti  gradskoj zajednici.

Uz opisani tip karnevala mogli bismo ovdje spomenuti i jedan stari običaj koji pripada stočarskom, pastirskom svijetu Sredozemlja, poput ophodnika sa zvonima, Zvončara. Ovaj običaj mogli bismo nazvati magijskim, zbog šutljive okrenutosti prirodi, te ostataka magije plodnosti i tragova kulta predaka koji se u njemu naziru.
Naime, riječki povjesničar Giuseppe Viezzoli u časopisu Fiume  iz 1936. u radu Contributi alla storia  di Fiume nel settecento pod naslovom Lov na bika/La caccia al toro donosi zanimljivu sličicu iz stare Rijeke. Prema njemu,  nekoć je u Rijeci postojao običaj da se  odigra na nekom od riječkih trgova (u gradu ili izvan njega) lov, zapravo utrka, na bika. Sličan starinski običaj nalazimo u Pamploni i Veneciji.

I tako je bilo sve do siječnja 1778.  godine kada su nekolicina članova Vijeća patricija i guverner grof Giuseppe  Maylath de Székely žestoko  prosvjedovali  protiv te „zaostale“ pučke fešte koja je svojim „primitivnim“ običajem dovodila u pogibelj živote gledatelja i prolaznika koji su se okupljali „nenadano poradi ilegalnih utrka izluđenih životinja!“ Zadnja utrka jurećih bikova održala se na prostoru današnjeg Jelačićevog trga jer je te godine Sudsko vijeće Rijeke strogo zabranilo manifestacije toga tipa.  Rijeka je očito stoljećima imala u svom folkloru prastari običaj, toliko čest u mediteranskim krajevima, no uvođenje  grada u srednjoeuropski kulturni krug, žrtvovalo je stari običaj. Izgleda da su tu umrli i selo i običaji. Inače, Rijeka je prema popisu pučanstva  iz 1777. imala 5123 žitelja.

Design & Development: Multilink / m:web
Mapa weba