Priča o Riječkom karnevalu

„Krepat, me ne molat!“ – moto je koji najbolje sažima sve što Riječki karneval predstavlja. Unatoč svojoj dugoj povijesti, veseli, inatljivi, neobuzdani, ali i kritični duh Karnevala ne pokazuje ni trunku umora, već iz godine u godinu buja, raste kroz nove generacije karnevalista, hraneći se aktualnim događanjima, podjednako kao i dugom tradicijom. A upravo je ta tradicija na ovim prostorima puno duža nego što se smatra. Dokaz o vremešnosti Karnevala, što možda nije ni čudno s obzirom baš na taj kritični duh, jedna je zabrana, dokument iz 1449. godine – odredba Gradskog vijeća kojom se zabranjuje prekrivanje lica maskom (s izuzetkom gostiju maskiranog plesa u Kaštelu), što se tada strogo kažnjavalo. Odredbom se pokušalo održati javni red i spriječiti slobodno kritiziranje vlasti, ali povijest svjedoči da je Karneval pobijedio sve zapreke i (p)ostao praznik veselja, duhovitog i često kritičkog komentiranja tekućih događaja, mogućnost da svi bar na kratko budu što žele.



Godina 1982. za Riječki je karneval posebna jer su tada po prvi puta u organizaciji tadašnjeg Turističkog saveza općine Rijeka tri karnevalske grupe prošle po Korzu – Lako ćemo, Pehinarski feštari i Halubajski zvončari – što je predstavljalo pokretačku iskru, ali i naznaku da je maškarani svijet spreman za nešto puno veće. Ostatak je povijest – Karneval koji je  izrastao na mesopusnoj tradiciji primorske regije, tijekom godina svog postojanja razvio se u najznačajniju karnevalsku svečanost u Republici Hrvatskoj, a njegova se reputacija  prelijeva i puno dalje od granica naše države. A ono po čemu je Riječki karneval istinski poseban je „peto godišnje doba“ koje je stvorio, vrijeme u godini kada su sve vrijednosti pomaknute i kada Karneval naprosto postane način života ljudi ovoga kraja.

Od početaka Riječkog karnevala broj sudionika rastao je zajednički s brojem posjetitelja, od početne 3 grupe došlo se do brojke od njih preko 100 s peteroznamenkastim brojem sudionika, a gledatelji se već odavno ne mogu izbrojati, jer uz one koji povorku prate uživo, velik broj ih to čini putem TV ekrana, a direktni je prijenos preko interneta Riječki karneval približio cijelome svijetu. Sve navedeno rezultiralo je primanjem Rijeke u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova (FECC) 1995. godine, Riječki karneval se tako našao na listi 500 najvažnijih zbivanja u Europi – Top 500 European Events, Sunday Times ga je proglasio jednim od najegzotičnijih događaja u svijetu, uvršten je u knjigu „501 must be there events“, a Turistička zajednica grada Rijeke dobila je nagradu „Zlatno turističko srce“ kao organizator najbolje turističke manifestacije jugoistočne Europe u 2009. godini. 

Nakon godina najrazličitijih organiziranih i spontanih maškaranih slavlja, karnevalskih zgoda i nezgoda, slavnih i povijesnih ličnosti, elementarnih nepogoda... Riječki karneval se dalje kotrlja bez zaustavljanja i bojazni da će se ikada zaboraviti – najbolji dokaz za to je Dječja karnevalska povorka koja u stopu prati „veliku“ povorku, svake godine sve brojnija i maštovitija, kao rasadnik novih karnevalista na kojima će ova tradicija ostati. Na kraju priče, ostaje samo poziv, jer Riječki se karneval najbolje doživljava osobno, na licu mjesta, svim osjetilima – Budi što želiš! Dođi na Riječki karneval! 

Povezani dokumenti

Design & Development: Multilink / m:web
Mapa weba